Zagađenje zraka hladi klimu više nego što smo mislili, ali to nije dobra vijest

ZBOG zagađenja zraka svake godine umire oko 7 milijuna ljudi. Velik dio te nečistoće čine sićušne čestice koje, kada se udahnu, mogu uzrokovati razvoj raznih bolesti. No one imaju još jednu sposobnost – stvaraju oblake.

Naime, vlaga u atmosferi se može kondenzirati jedino u kapljice s aerosolima. Sićušne čestice koje nastaju zbog izgaranja fosilnih goriva čine te kapljice brojnijima i oblake dugotrajnijima te im omogućuju bolju refleksiju sunčeve svjetlosti.

Sve to povećava količinu sunčeve svjetlosti koju oblaci raspršuju natrag u svemir umjesto da je apsorbira Zemlja. To je djelomično razlog zašto je Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) zaključio da aerosoli koje je uzrokovala ljudska aktivnost hlade klimu i naoko ublažavaju zagrijavanje izazvano stakleničkim plinovima.

Ne, to nije dobra vijest

Ovo možda zvuči kao dobra vijest, ali nema razloga za slavlje. Aerosoli (i njihov učinak hlađenja) vrlo su kratkotrajni. Dok će se CO2 koji danas ispuste automobili ili industrija ugljena zadržati u atmosferi još stoljećima, utjecaj čestica zagađujućih aerosola opstat će samo mjesec dana.

To znači da čim prestanemo ispuštati aerosole, nestaje i njihov ublažavajući učinak na klimatske promjene, dok će staklenički plinovi u našoj atmosferi nastaviti zagrijavati planet. Stručnjaci sa Sveučilišta Oxford su u novom istraživanju naziva Invisible ship tracks show large cloud sensitivity to aerosol pokazali da bi onečišćenje zraka moglo više utjecati na refleksiju oblaka nego što se prethodno mislilo.

Znanstvenici su koristili podatke o emisijama s brodova kako bi kvantificirali kakav učinak imaju aerosoli na klimu. Emisije s brodova često zagađuju relativno čist zrak daleko od kopna, što olakšava analizu utjecaja aerosola u izolaciji.