Utvrđeno je kad će Alpe izgubiti većinu svojih ledenjaka
Do kraja ovog stoljeća globalno zatopljenje otopit će većinu leda koji oblikuje ekosustav i izgled današnjih Alpi. Tako glase predviđanja švicarskih znanstvenika.
Ako svijet čak i uspije ispuniti zadani cilj o ograničenju globalnog zagrijavanja na manje od 2 stupnja Celzijeva u odnosu na predindustrijsku razinu, svejedno stvari neće biti dobre za Alpe. Dvije trećine ledenjaka u europskom planinskom lancu nestat će do 2100. Crna prognoza potječe od glaciologa sa sveučilišta ETH u Zürichu (Švicarski federalni institut za tehnologiju i Sveučilište tehnologije, znanosti i menadžmenta).
Ako se ove klimatske promjene ne stave pod kontrolu te ako emisije plinova koji stvaraju efekt staklenika nastave rasti, scenarij neće biti optimističan. “Alpe će uglavnom biti bez leda do 2100. godine i samo će ostati izolirane “krpice” leda na vrhovima”, rekao je koautor studije Matthias Huss.
Studija predstavljena na sastanku Europske geoznanstvene unije u Beču temelji se na računalnom modelu u kojem su se pratila kretanja leda i cijeli proces otapanja.
Znanstvenici su nadalje upozorili i da će već polovica današnjeg leda na alpskim vrhovima nestati do 2050. godine. I to u svakom slučaju, bez obzira na to uspije li čovječanstvo ili ne ograničiti emisije plinova koje utječu na globalno zatopljenje.
Globalni rast temperatura će postati izraženiji u drugoj polovici stoljeća, tvrde stručnjaci.
“Učinak smanjenja ledenjaka na Alpe je golem zato što su ledenjaci važan dio ekosustava tog područja, krajobraza i gospodarstva”, stoji u izjavi Europske geoznanstvene unije.
Ledenjaci privlače turiste, ali je nadasve važno to što su oni izvor vode za biljni i životinjski svijet, za poljoprivredu i hidroelektrane.
Članci iz iste kategorije:
- Klimatske promjene znatno povećavaju rizik za alpiniste – DAV
- Studija otkriva: kolonizatori su ubili toliko Indijanaca da se promijenila klima
- Onečišćeni zrak godišnje ‘ubije’ više ljudi nego pušenje
- Kako se stvara polarni vrtlog?
- Pustinjski kaktus u borbi protiv nerazgradive plastike
- Ljudi okruženi zelenilom imaju zdraviji krvožilni sustav
- Flaširanom vodom u organizam unosimo duplo više čestica mikroplastike
