Studija otkrila: Najsretnije zemlje svijeta imaju mračnu stranu

ZEMLJE koje po subjektivnom doživljaju sreće redovno završavaju na vrhu ljestvica blagostanja, poput Danske ili Finske, imaju svoju mračnu stranu, pokazalo je novo istraživanje.

U uvodu u studiju autori ističu da je sreća vrijedno iskustvo te da društva žele da njihovi građani budu sretni. No, dok se ta predanost društva čini hvalevrijednom, pretjerano naglašavanje pozitivnosti, nasuprot negativnosti, može stvoriti nedostižnu emocionalnu normu koja, ironično, ugrožava dobrobit nekih pojedinaca.

Studija u 40 zemalja

U novoj multinacionalnoj studiji, objavljenoj u časopisu Nature Scientific Reports, koja je obuhvatila 40 zemalja sa 7443 sudionika, autori su istražili kako društveni pritisak da se bude sretan, a ne tužan, utječe na emocionalne, kognitivne i kliničke pokazatelje dobrobiti diljem svijeta.

Podaci su prikupljeni iz Svjetskog izvješća o sreći Gallupove ankete. Taj indeks temelji se na subjektivnim ocjenama sreće velikih nacionalno reprezentativnih uzoraka. Autorima je to omogućilo da odrede kako ukupna sreća jedne nacije, a time i društveni pritisak na pojedince da budu sretni, može utjecati na dobrobit pojedinca.

Rezultati su pokazali da je taj pritisak bio jači u zemljama koje su rangirane više na Svjetskom indeksu sreće. Drugim riječima, u zemljama kao što su Danska ili Finska društveni pritisak da se smatraju sretnima je kod jednog dijela stanovnika predviđao loše mentalno zdravlje.

To ne znači da ljudi u tim zemljama u prosjeku nisu sretniji, već da za one koji osjećaju veliki pritisak zbog toga što nisu sretni život u sretnijim zemljama može dovesti do još slabijeg osjećaja blagostanja.

Zašto bi to mogao biti slučaj?

Autori tumače da okruženost morem sretnih lica može pogoršati posljedice raširenog osjećaja društvenog pritiska da budemo sretni.

Ti znakovi tuđe sreće nisu ograničeni isključivo na njihovo eksplicitno izražavanje, već su također vidljivi u suptilnijim znakovima, poput ugodnog društvenog kontakta ili bavljenja ugodnim aktivnostima. Ovi signali obično su jači u sretnijim zemljama, što pojačava učinke društvenih očekivanja.

U tim zemljama

Izvorni članak

Članci iz iste kategorije:

    Nije pronađen