Što bi bilo da bolesti ne postoje?
Zamislite svijet u kojem bolesti ne postoje. Ta zarazna, kronična ili mentalna stanja koja ometaju naše tijelo. Zamislite da svi simptomi bolesti koje prepoznajemo jednostavno nestanu.
Ako se nikada ne bismo razboljeli, bismo li ikada doživjeli smrt? Naravno, smrt nije uzrokovana samo bolešću, već i ubojstvima i samoubojstvima. Mogli bismo umrijeti zbog sudara automobila ili zbog neke druge nesreće. Prirodne katastrofe i one koje čovjek uzrokuje su neizbježne. Ili bismo u uvjetima bez hrane gladovali do smrti.
Bismo li ikada starili u tako fantastičnom svijetu? To ovisi o tome hoće li starenje i bolest biti dio odvojenog procesa. Na neki način, oni nisu. Kako starimo, naša tijela gube elastičnost – bore se za sebe kako bi popravila oštećenja (npr. masnicu) i kako bi se vratila u normalu nakon što su doživjela promjenu temperature. Mnoge stvari smanjene funkcionalnosti mogu dovesti do bolesti, kao što je osteoporoza, ali ne završavaju svake senilne promjene kao bolest (npr. sijeda kosa).
Također, vjerojatno bismo mogli umrijeti od starosti, čak i kad ne bi bilo bolesti. Smrt od padova je dobar primjer. Starenje uzrokuje promjene koje nisu bolesti, ali ipak dovode do padova, kao što su gubitak mišićne mase ili smanjena sposobnost korelacije krvnog tlaka s tjelesnim položajem (koja vodi do vrtoglavice). Takve izmjene bi kod starijih ljudi često mogle uzrokovati padove.
Bez obzira na to kako znanstvenici gledaju na odnos između starenja i bolesti, jedna je stvar sigurna – bez bolesti, stopa smrtnosti će pasti. Bi li došlo do takvog porasta stanovništva da bismo ubrzo imali stambenih nestašica i ratove? „Nekoliko teorija ukazuju da ne bi”, kaže Marc Boulav, profesor na Odsjeku za zdravlje, ponašanje i društvo na Johns Hopkins Bloomberg School of Public Health.
Uzmimo naprimjer europsko stanovništvo u posljednjih 200 godina. Od 1800. godine sanitarne i medicine mjere smanjile su stopu smrtnosti,
Članci iz iste kategorije:
- Nije pronađen
