RUPE U ZEMLJI KOD PETRINJE: ‘Ponikve oko Mečenčana i Borojevića su prirodna pojava, potres je samo ubrzao’
Utvrđene su najmanje 92 nove urušne ponikve i oko 40 starih,
Urušne ponikve između Petrinje i Kostajnice prirodna su stara pojava čiji su nastanak nedavni potresi znatno ubrzali, a najspektakularnije pojave urušnih ponikava u Hrvatskoj su Crveno i Modro jezero kod Imotskoga.
Pojava koju su mediji nazvali “rupe u zemlji” nastaje urušavanjem površine tla u šupljine pod zemljom. Šupljine je stvorila voda podzemnim tečenjem. Geolozi objašnjavaju da u tome ključnu ulogu imaju dva procesa. Jedan je okršavanje, u kojem voda postupno otapa čvrste stijene i stvara u njima šupljine, a drugi je sufozija ili povećano ispiranje čestice tla oko stijena. Njima se stvaraju podzemni kanali kojima voda dalje teče. U jednom trenutku te šupljine postanu prevelike i tlo se u njih od težine urušava.
Geološki uvjeti nastanka
Hidrogeolog s Hrvatskog geološkog instituta Josip Terzić ističe da stvaranju ponikava oko sela Mečenčana i Borojevića na Baniji, koju je prije tri mjeseca pogodio razoran potres, doprinose velika količina vode i geološka građe terena. Na površini se nalazi sloj riječnih naplavina debeo od četiri do petnaest metara, uvelike sastavljen od pijeska i šljunka. Ispod njih se nalaze stijene propusnog, razlomljenog i okršenog vapnenca. Taj je vapnenac gromadast i šupljikav i podložan otapanju. Lagan je i koristi se u građevinarstvu, pa je od takvog kamena izgrađena Zagrebačka katedrala.
Oko sela Mečenčana i Borojevića utvrđene su najmanje 92 nove urušne ponikve i oko 40 starih, kaže geolog akademik Igor Vlahović Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta i dodaje da je jedna od starih Pašino vrelo, izvor kojim se Hrvatska Kostajnica opskrbljuje vodom.
Stare ponikve se postupno prirodno zatrpavaju, ali neke od njih su seljaci nastojali poravnati kako bi vratili tlo
Članci iz iste kategorije:
- Nije pronađen