Peptidi su ključ sreće? Mogući novi tretmani depresije i drugih poremećaja

Što nas čini sretnima? Obitelj? Novac? Sreća? A peptidi?

Neurokemijske promjene koje su u pozadini ljudskih emocija i socijalnog ponašanja su većim dijelom nepoznate. Prvi puta znanstvenici s LA Sveučilišta u Kaliforniji (UCLA) su izmjerili otpuštanje specifičnih peptida, neurotransmitera hipokretina, koji je značajno povećan kad su subjekti sretni, a smanjen kad su tužni.

(Credit: © lassedesignen / Fotolia)

Nalazi ukazuju da bi povećanje hipokretina moglo podići i raspoloženje i budnost kod ljudi, stvarajući tako temelje za moguće buduće tretmane mentalnih poremećaja kao što su depresija, ciljajući mjerljive abnormalnosti u moždanoj kemiji.

Pored toga, studija je po prvi put mjerila otpuštanje još jednog peptida, melanin-koncentrirajućeg hormona (MCH). Istraživači su pronašli da je njegovo otpuštanje bilo minimalno pri budnom stanju, dok je tijekom sna bilo znatno povećano, ukazujući da ovaj peptid ima ključnu ulogu u osjećaju pospanosti kod ljudi.

Studija je objavljena 5. ožujka u online izdanju magazina Nature Communications.

“Dosadašnji nalazi objašnjavaju pospanost kod narkolepsije kao i depresiju koja često prati ovaj poremećaj”, izjavio je glavni autor studije Jerome Siegel, profesor psihijatrije i ravnatelj Centra za istraživanje spavanja Semel instituta za neuroznanost i ljudsko ponašanje na UCLA-u. “Ova otkrića ukazuju na to da manjak hipokretina može razlikovati depresiju od drugih uzroka.”

Siegelov tim je 2000. godine objavio rezultate koji su pokazali da ljudi koji pate od narkolepsije, neurološkog poremećaja kojeg karakteriziraju nekontrolirani periodi dubokog sna, imaju 95% manje živčanih stanica hipokretina u mozgu od onih ljudi koji nisu oboljeli od ovog poremećaja. Ta studija bila je prva koja je ukazala na moguće biološke uzroke ovog poremećaja.

Pošto je depresija izrazito povezana s narkolepsijom, Siegelov laboratorij istraživao je hipokretin i njegove moguće veze s depresijom.

Depresija je glavni uzrok psihijatrijskog invaliditeta u SAD-u, naglašava Siegel. Više od 6% populacije boluje od ovog poremećaja svake godine, dok životna prevalenca premašuje 15%.

Korištenje antidepresiva, kao što je selektivni

Izvorni članak

Posts created 230

Related Posts

Begin typing your search term above and press enter to search. Press ESC to cancel.

Back To Top