Otkriveno prvo biće koje se hrani fosilima

NA DNU središnjeg dijela Arktičkog oceana, koje je prekriveno ledom i udaljeno od bilo kakve obale, jako je teško pronaći bilo kakav izvor hrane. Kada znanstvenici na tom području skupe uzorke jezgre morskog dna, obično izvuku gomilu blata u kojem se nalazi samo nekoliko organizama vidljivih golim okom.

No, 2011. godine su u jednome uzorku pronašli nešto što nalikuje na morskog “polarnog medvjeda”, kako je to biće opisala studentica koja ga je uočila.

“Ono što je izgledalo kao bijelo krzno, zapravo je bio dio spužve. Na ovome području možete na svakom četvornom kilometru naći jednu spužvu. Tako da smo pomislili kako se radi o velikoj slučajnosti da smo naletjeli na tu životinju”, rekla je morska biologinja Antje Boetius, s njemačkog Instituta Alfred Wegener.

Čime se te spužve hrane?

Kada su se znanstvenici 2016. vratili na isto mjesto sa svjetlima i kamerama, pronašli su na vrhu ugaslog podmorskog vulkana područje koje je gotovo u potpunosti bilo prekriveno spužvama. Stručnjaci su ostali u šoku jer nisu znali čime su se ova bića mogla hraniti, piše National Geographic.

Ispostavilo se da su se morske spužve “gozbile” fosiliziranim ostacima nekadašnje kolonije cijevnih crva; što znači da je ovo prvi put da je pronađena životinja koja se hrani fosilima. Naime, spužve su vrlo jednostavne, ali uspješne životinje. Nemaju mišiće, živce, organe. No, imaju jednu osobinu koja im pomaže da se prilagode i prežive u širokom rasponu okruženja – oslanjaju se na pomoć mikroba.

One u svojim šupljikavim tijelima ugošćuju različite zajednice mikroba, kao što su bakterije, mikroalge i arheje. Ovi mikrobi mogu značajno doprinijeti metabolizmu svog domaćina; što se ispostavilo da je slučaj i kod ovih arktičkih spužvi.

Simbioza s bakterijama

Većina spužvi u Langseth Ridgeu su bakteriospužve, odnosno značajan postotak njihove mikrobne populacije čine bakterije. Pokazalo se da su bakterije koje naseljavaju ove spužve

Izvorni članak

Članci iz iste kategorije:

    Nije pronađen