Njemačka bi se mogla brzo skinuti s ruskog plina da nema eko-fanatika

OD POČETKA invazije Rusije na Ukrajinu, a osobito posljednjih dana, kritike na račun uloge Njemačke u vezi s tim ratom postaju sve glasnije.

Njemačkoj i njezinim bivšim i sadašnjim čelnicima zamjera se mnogo toga, prije svega to što su njegovali prijateljske odnose s  ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, što nisu reagirali na upozorenja koja već desetljećima pokazuju da je on opasan te što su, unatoč takvim signalima, dozvolili da Njemačka ostane snažno ovisna o ruskim izvorima energije, ponajprije plinu. Naime, Njemačka je prije početka rata iz Rusije uvozila čak 55 posto potrebnih količina plina, oko 50 posto ugljena i 34 posto nafte.

Ozbiljne kritike Njemačkoj

Kritike na račun Njemačke pljušte odasvud, od Ukrajine do SAD-a, pa čak i iz same Njemačke. Primjerice, Markus Soeder, premijer bogate savezne države Bavarske, kritizirao je središnju vladu da se u svojoj energetskoj politici užurbanog zatvaranja nuklearki do kraja 2022. i fokusiranja isključivo na prijelaz na sunce i vjetar vodila ideologijom.

“Trebamo pet nuklearnih elektrana za još pet godina i cjevovod od južne Europe do južne Njemačke”, rekao je, dodavši da treba razmotriti i fracking kao tehnologiju za izvlačenje plina i nafte.

Naime, Njemačka se u svojim nastojanjima da ostvari svoje obaveze smanjenja emisija CO2, ali i da postane predvodnicom u obnovljivim tehnologijama, odlučila za vrlo ambicioznu energetsku tranziciju prema vjetru i suncu. Kako bi udovoljila Zelenima koji sudjeluju u vlasti, istovremeno je odlučila ugasiti nuklearke do kraja 2022., iako je nuklearna energija u kontekstu emisija stakleničkih plinova vrlo čista (nju je kao prijelaz preporučio i UN).

Zbog zatvaranja nuklearki povećali potrošnju ugljena

U međuvremenu se pokazalo da je zbog zatvaranja nuklearki bila prisiljena povećati potrošnju ugljena, zbog čega je usporila svoje smanjenje emisija CO2. Na pritisak Zelenih u studenom 2021. godine SPD-ova koalicijska vlada pristala je postupno izbaciti i ugljen do 2030. U takvim okolnostima ruski plin je Njemačkoj postao jedini most

Izvorni članak

Članci iz iste kategorije:

    Nije pronađen