Moderni čovjek se odvojio od neandertalca ranije nego što se mislilo
Studija koju je provela Aida Gomez-Robles s University College London zaključuje kako je posljednji zajednički predak dvije vrste živio možda prije 800.000 godina, što komplicira antropološke rasprave.
Novo istraživanje tako pomiče vrijeme odvajanja za 200.000 do 400.000 godina ranije u odnosu na prijašnje procjene. Ukoliko se pokaže točnim – isključuje Homo heidelbergensisa, još jednu izumrlu ljudsku vrstu, kao posljednjeg zajedničkog pretka Homo sapiensa i našeg bliskog rođaka neandertalca.
Prema Gomez-Robles, nedavno je istraživanje fosilnih zuba pokazalo kako je, dok se veličina zuba uvelike razlikovala ovisno o ljudskim vrstama, njihov oblik bio ipak homogeniji i razvijao se stabilnim tempom.
Uz pomoć računalne simulacije utvrdila je kako su se prvi ljudi i neandertalci morali razići ipak prije 800.000 godina kako bi se stigla razviti specifična obilježja na zubima iz Sime.
“Važna implikacija je kako Homo heidelbergensis ne može biti posljednji zajednički predak modernog čovjeka i neandertalca”, rekla je Gomez-Robles za medije.
Različita vremena razdvajanja do kojih su došli svi znanstvenici sugeriraju kako nije bilo jasnog razdvajanja vrsta u jednom trenutku nego se radilo o većem procesu.
“Još nešto danas znamo, a to je da je došlo i do stvaranja hibrida između neandertalaca i modernog čovjeka”, zaključuje Gomez-Robles.
Profesorica ljudske evolucije sa sveučilišta Rutgers Susan Cachel kritizirala je studiju pitanjem: Ako preci anatomski modernog čovjeka i neandertalaca nisu potekli od Homo heidelbergensisa otkud su onda pristigli? Od nekog nepoznatog tajnovitog pretka?
Članci iz iste kategorije:
- Ljudsko lice je evoluiralo zbog potrebe za izražavanjem emocija
- Odrastemo tek u 30-ima
- Mladunčad o kojoj brinu oba roditelja razvija veći mozak
- Zašto je tako teško prestati se češati?
