Koronavirus: Psihološki učinci stavljanja grada u karantenu
Bez obzira na to jeli zdravstvena korist od obavezne masovne karantene veća od psihološke cijene koju će građani platiti, takva odluka ne smije se olako donositi, smatraju stručnjaci.
Pojava novog soja koronavirusa u kineskom gradu Wuhanu stvara konfuznu situaciju.
Kako to uvijek biva u ranim fazama velike krize, činjenice su nejasne. Nismo sigurni koliko je ljudi zaraženo, koja je stopa smrtnosti, koliko je dug period inkubacije, koliko brzo se virus širi ili bismo li trebali biti zabrinuti, piše britanski medicinski časopis BMJ.
Limitiranje kretanja u Wuhanu i sve većem broju drugih gradova mnoge je iznenadio. Zbog tog je poteza više od 20 milijuna ljudi ostalo u suvremenom obliku karantene.
Bez obzira na to hoće li pomoći u suzbijanju epidemiju, karantena će neizbježno imati psihološki učinak.
Ne iznenađuje da britanski mediji već javljaju o emocionalnom učinku i epidemije i odgovora na nju.
Stanovnici navodno uspoređuju situaciju s “krajem svijeta”, bolnice su “preplavljene” i pojavila se zabrinutost zbog mogućeg nedostatka hrane. “Panika u Wuhanu” često se spominje u medijima.
Međutim, kao i u svakoj medicinskoj intervenciji postoje nuspojave koje treba razmotriti zajedno s alternativama. Tako na primjer dobrovoljna karantena može imati manji psihološki učinak, posebice ako je dobro obrazložena i ako se istakne njezin altruistički učinak.
U svakom slučaju, odluka o masovnoj karanteni ne smije se donositi olako, zaključuje BMJ.
Članci iz iste kategorije:
- Nije pronađen