Kardiovaskularne bolesti su prvi uzrok smrtnosti u Hrvatskoj

U HRVATSKOJ su kardiovaskularne bolesti prvi uzrok smrtnosti, a najnoviji podaci pokazuju da je od tih bolesti 2021. umrlo 22.958 osoba, odnosno 36.6 posto svih ukupno umrlih, izjavila je u četvrtak dr. Verica Kralj iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u povodu Svjetskog dana srca.   

Analiza po spolu pokazala je da su kardiovaskularne bolesti uzrok smrti 41.6 posto umrlih žena (13.126) te 31.6 posto umrlih muškaraca (9832).

Najčešće su uzroci smrti ishemijska bolest srca i cerebrovaskularne bolesti, a to su bolesti kojima su u podlozi ateroskleroze, koje su velikim dijelom izazvane lošim i štetnim životnim navikama koje je u 80 posto slučajeva moguće prevenirati, istaknula je voditeljica Odjela za srčano-žilne bolesti HZJZ-a Verica Kralj na konferenciji za novinare u zagrebačkoj Gradskoj upravi.  

Kod žena veći rizik nakon menopauze

Kralj kaže da su muškarci u većem riziku od oboljenja od kardiovaskularnih bolesti u mlađoj dobi, od 45 do 50 godina, dok je kod žena taj rizik veći nakon menopauze i kod njih se bilježe lošiji ishodi te bolesti.

Pozvala je građane da se zdravije hrane, jedu barem četiri do pet porcija voća i povrća, ribu i piletinu, upotrebljavaju maslinovo ulje, piju dovoljno tekućine, konzumiraju cjelovite žitarice, a izbjegavaju bijeli kruh, crveno masno meso i prerađenu procesuiranu hranu koja je puna soli. Istaknula je i kako je važna redovita tjelesna aktivnost.

Naglasila je kako je pušenje jako velik rizik za kardiovaskularne bolesti, a treba izbjegavati i izlaganje pasivnom pušenju.

Kralj kaže da u usporedbi sa zemljama EU Hrvatska, sa standardiziranom stopom smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti od 572.8 osoba na 100.000, spada među zemlje koje imaju veće stope smrtnosti od prosjeka zemalja EU, koji iznosi 367.6. Raspon stopa za zemlje EU kreće se od 190.4, koliko ima Francuska, do 1051.8, koliko ima Bugarska. 

Izvorni članak

Članci iz iste kategorije:

    Nije pronađen