Istraživanje: Pretjerana briga povećava rizik od bolesti srca, moždanog i dijabetesa

SREDOVJEČNA populacija koja se pretjerano brine ima povećan rizik od srčanih oboljenja, moždanog udara i dijabetesa tipa 2, pokazalo je istraživanje.

Studija objavljena u časopisu Američke udruge za srce pokazala je da je povećana razina tjeskobe i zabrinutosti kod muškaraca povezana s biološkim procesima koji loše utječu na srce i zdravlje općenito.

Stručnjaci su analizirali podatke o 1561 muškom ispitaniku. Oni su sudjelovali u istraživanju o normativnom starenju kojim se od 1961. godine prati starenje muškaraca u SAD-u. Uzorak je većinski uključivao bijelce koji su 1975. u prosjeku bili stari 53 godine.

Muškarci su na početku istraživanja prošli procjenu neuroticizma i zabrinutosti te je utvrđeno da nisu imali srčane bolesti niti karcinom. 

Dugotrajno istraživanje

Njihovo se zdravstveno stanje kontroliralo fizičkim pregledima i krvnim pretragama svakih tri do pet godina pa do smrti, ili dok nisu odustali od istraživanja.

U istraživanju je mjereno sedam rizičnih faktora za razvoj kardiometaboličkih bolesti: sistolički (gornji) tlak, dijastolički (donji) tlak, ukupni kolesterol, trigliceridi (masti u krvi), pretilost (određena indeksom tjelesne mase), razina šećera u krvi (natašte) te brzina sedimentacije eritrocita (SE) koja ukazuje na upalu.

Svaki je ispitanik dobio procjenu rizičnosti od oboljenja ovisno o tome koliko je kardiometaboličkih rizičnih faktora imao te koliko su bili ozbiljni.

“Iako je istraživanje provedeno većinom samo na bijelim muškarcima, otkrili smo da je povećana razina tjeskobe i brige u muškaraca povezana s biološkim procesima koji mogu povećati mogućnost obolijevanja od srčanih bolesti i drugih metaboličkih stanja te da je ta povezanost prisutna i puno ranije u životu nego što se pretpostavljalo, tijekom djetinjstva i adolescencije”, kazala je dr. Lewina Lee, vodeća autorica istraživanja i izvanredna profesorica psihijatrije na bostonskom Medicinskom sveučilištu.