Istraživanje: B stanice imaju vrlo značajan učinak na omikron

DJELOVANJE antitijela koja proizvode “memorijske B stanice” imunosnog sustava može biti vrlo značajno u slučaju omikron varijante koronavirusa, čak i ako su oslabljena, vjeruju znanstvenici.

Pošto organizam nauči prepoznati SARS-CoV-2, bilo nakon prirodne infekcije ili nakon cijepljenja, B stanice stvaraju svježa antitijela protiv virusa ako otprije nema dovoljno antitijela koja cirkuliraju u krvi i koja ga mogu neutralizirati.

B limfociti ili B stanice spadaju u bijela krvna zrnca (leukocite) i samo oni mogu stvoriti plazma stanice koje izlučuju antitijela. B limfociti i T limfociti zajedno čine takozvani “adaptivni imunosni sustav” koji se može prilagoditi novim ili promijenjenim patogenima.

Što duže B stanice ostanu u tijelu, to se imunosni sustav bolje bori s virusom

B limfociti uz T limfocite igraju vitalnu ulogu u obrani organizma. Glavna im je funkcija da nakon aktivacije i prijelaza u plazma stanice produciraju antitijela (imunoglobuline) te da prelaze u kategoriju memorijskih stanica. 

Ako se B stanice aktiviraju preko ovih tijelu stranih antigena, mogu se razviti u plazma ili memorijske stanice koje proizvode antitijela. I što duže ti B limfociti ostanu u tijelu, to se imunosni sustav može uspješnije boriti s različitim varijantama virusa.

B stanice proizvode antitijela samo kad su aktivirane

Otprilike 5 do 15 posto limfocita u krvi su B stanice, a prisutni su i u slezeni, limfnim čvorovima i krajnicima. Njihova primarna funkcija je stvaranje i sekrecija protutijela. B limfociti proizvode antitijela samo kad su aktivirani. Sazrijevanje B limfocita se odvija u koštanoj srži, ali se njihova aktivacija događa u limfnim čvorovima.

Izvorni članak

Članci iz iste kategorije:

    Nije pronađen